 |
- Poslovni objekat M-PLAST u Šapcu - Bogdan Slavica, Đorde
Gec i Svetislav Martinovic
- Jugoslovensko dramsko pozorište - Zoran Radojicic i Dejan Miljkovic
- Kapela na Bubnju kod Niša – Saša Budevac
- Stambena zgada Skver Bubanj u Kragujevcu – Oliver Stankovic
i Dragana Stevanovic
- Poslovni objekat Eurocentar u Makedonskoj 30 – Jelena Ivanovic-Vojvodic,
Snežana Litvinovic i Milena Bojovic
- Benzinska stanica SHEER BOX u Bulevaru Gagarina – Dejan Babovic
- Porodicna kuca Vasic u Košutnjaku – Zoran Bulajic
- Vila Stevanovic u ulici Augusta Cesarca – Miodrag Mirkovic
- Stambeno-poslovna zgrada u Dalmatinskoj 19-21 – Dejan Miletic
i Zdravko Milinkovic
- Poslovni objekat CRRON na uglu Ulice Kneginje Zorke i Bulevara VJ
– Ognjen Đurovic
|
| (Kod objekata bez navedenog mesta – podrazumeva se BEOGRAD) |
Protekla godina je donela pojacanu graditeljsku aktivnost i prve zgrade
stranih vlasnika. Što se najboljih ostvarenja tice – nije bilo
izuzetnih dostignuca, a izabrani objekti su toliko izjednacenih vrednosti
da su nijanse odlucivale o redosledu na listi.
Poslovnim objektom M-PLAST komponovanim od ceono postavljenog administrativnog
bloka i pripojene skladišno-distributivne hale autorska trojka Slavica,
Gec i Martinovic je pokazala kako se veštom artikulacijom svedenog
broja savremenih izražajnih sredstava postiže impresivan arhitektonski
rezultat. Dosledna stilska nit provucena je od najsitnijih detalja, preko
ukupnog unutrašnjeg uredenja do eksterijera sa posebno uspelim proceljem
i njegovim krilnim pilonima.
Otvaranje obnovljenog Jugoslovenskog dramskog pozorišta bilo je izuzetan
kulturni dogadaj u kome je arhitektrura imala jednu od glavnih uloga. Radojicic
i Miljkovic su uspešno savladali brojne zahteve složenog funkcionalnog
sadržaja i arhitektonski ga materijalizovali zanimljivim prostornim
i oblikovnim rešenjima od kojih su neka (kao što je, na primer,
velika staklena maska na fasadi) po prvi put korišcena u našoj
sredini.
Nišlija Saša Budevac priredio je arhitektonsko iznenadenje godine.
Ucinio je to kapelom u Spomen-parku Bubanj gde je modernim izrazom ostvario,
materijalom krhko a duhom snažno, molitveno i kontemplativno mesto
daleko od stereotipa našeg sakralnog graditeljstva.
Na kragujevackoj lokaciji Skver Stankovic i Stevanoviceva su sagradili funkcionalno
dobro postavljenu stambenu cetvorospratnicu koja je svojim spoljnim oblicjem
pokazala da skromna sredstva Fonda solidarnosti u inventivnoj autorskoj
interpretaciji mogu da daju visok kreativni ucinak u kome se posebno istice
opekom obraden središnji rizalit.
Fasadom na kojoj dominira velika staklena ravan, blago iskošena u odnosu
na okolni ulicni front, trio koautorki Ivanovic, Litvinovic i Bojovic je
znacajno osvežio Makedonsku ulicu. Odmerenim savremenim jezikom njihova
palata se dobro prilagodila arhitektonskom govoru postojecih suseda nastalih
pre mnogo decenija.
Simbolickom predstavom benzinske stanice kao metalnog broda zaustavljenog
u ravnici pred raskriljenim nastrešnicama «pristaništa»,
Dejan Babovic je, u danas popularnom «haj-tek» maniru, demonstrirao
suvereno vladanje materijalima i formama sjedinjenim u kompaktnu stilsku
celinu.
Zoran Bulajic je na skucenoj lokaciji izuzetnom veštinom rešio
funkciju nevelike porodicne kuce, a eksterijerom, sa inovativno primenjenim
lucnim segmentima krova i smelim koloritom, realizovao je vredno delo nesvakidašnje
pojave.
Umešnim vladanjem razudenom stepenastom gabaritnom kompozicijom prilagodenom
usponu terena, i još uspešnije izvedenim prostornim pretapanjima
složenog unutrašnjeg sadržaja, Miodrag Mirkovic je dao dobar
primer oblikovanja moderne gradske vile.
Veliku, umereno isturenu centralnu fasadnu ravan obradenu metalnim zastorom
od horizontalnih nizova pomicnih žaluzina postavljenih u skladnoj proporcijskoj
podeli, Miletic i Milinkovic su umešno pratili i drugim proceljnim
elementima i u raznoliki milje Dalmatinske ulice ugradili novi objekat ovovremenog
tehnološkog i likovnog obeležja.
Problem formiranja ugaonog poslovnog objekta na mestu nekadašnjeg restorana
«Orac» Ognjen Đurovic je rešio ravnom staklenom fasadom
prema Zorinoj ulici i kracim zidnim frontom u Bulevaru VJ. Maštovito
smišljen ugaoni spoj dveju ulicnih fasada je glavna likovna vrednost
ovog objekta.
Medu manifestacijama koje su pratile gradilišnu delatnost vredi pomenuti
Sedmi beogradski trijenale svetske arhitekture (po prvi put prireden pod
pokroviteljstvom Skupštine grada), te prvu i veoma uspešno organizovanje
Niškog trijenala arhitekture.
|
| MILORAD H. JEVTIC |
|