| Arhitekt Halid Muhasilović, roden 1934. godine u Zagrebu,
nakon zavrsenog studija arhitekture kod uvazenih profesoral
graditelja Dušana Smiljanića, Muhammeda Kadića, Juraja Neidhardta,
Husrefa Redzića, Jovana Korke i drugih na tadasnjem Arhitektonskom
fakultetu u Sarajevu, istice se u svojoj generaciji sa nekoliko
značajnih nagrada na javnim arhitektonskim natječajima na
prostoru bivše Jugoslavije. To su bile vodeće nagrade za Kultumi
centar u Boru, upravnu zgradu industrijskog kombinata "Radoje
Dakić" u Titogradu, hotelski kompleks u Petrovcu na moru i Sportski
centar u Splitu - sve u periodu od 1966. do 1973. godine; a u
zrelim stvaralackim godinalna nagrade za hotelski kompleks u Budvi
(1978.), upravnu zgradu "Mavrovo" u Skoplju (1980.), i sportsku
dvoranu u Zadru (1985.). |
 |
| Kolega Muhasilović je dobitnik i prvih nagrada na dva
intemacionalna natječanja arhitekata - na javnom natječaju u Sofiji/Bugarska
za zgradu nove Opere 1073. godine i na pozivnom natječaju za Veliku dzamiju
u alžirskom gradu Oranu 1986. godine. |
 |
| Kao arhitekt zapoćinje graditeljski pohod 1969. godine sa
kolegom Živoradom Jankovićem - izvedbom "Kultumo-sportskog
centra Skenderija" u Sarajevu. Ovaj Centar proglašen je najuspjelijim
arhitektonskim ostvarenjem u Jugoslaviji u 1969. godini,
njegovi autori nagradeni su Republickom i Saveznom nagradom
beogradskog dnevnika Borba - to je za sarajevski arhitektonski krug
bio veliki uspjeh, prva od ukupno sedam Saveznih nagrada - dok u
mnogim stručnim časopisima i napisima meritomih kritičarskih pera
autori Skenderije dobili veoma pozitivne ocjene za arhitektonsko-urbanisticki
koncept. |
 |
| Nakon toga arhitekt Muhasilović gradi upravnu zgradu
"Svjetlost" u Sarajevu, u Pristini "Kultumo-sportski centar Bora i
Ramiz", Centar telekomunikacija "Dardanija", zgradu SDKa i Veliku
medresu; a u Visokom trgovacki centar "Sebilj". |
 |
| Od 1994. do 2006.godine Halid Muhasilovie zivi i djeluje
kao arhitekt u Bahreinu gdje projektira mnoga stambena naselja,
objekte za stanovanje i vile velikih dimenzija po zahtjevima imuenih
gradana; a od velikih i značajnih objekata istiću se Parlament Bahreina,
šoping-centar "Abu Dhabi mol" od 220.000 m2, te "President
Palace" u Abu Dhabiu. |
 |
Za svoj stvaralački rad i rezultate rada u arhitekturi dobio
je visoka stručna i društvena priznanja:
- Republičku i Saveznu nagradu Borbe,
- 6-aprilsku nagradu grada Sarajeva,
- Plaketu grada Sarajeva,
- Plaketu "Bora i Ramiz" grada Prištine, te
- 27-julsku nagradu SR Bosne i Hercegovine. |
| Arhitekt Halid Muhasilovie svojim opusom i radom, koji
je opsezniji od nabrojanih djela, u potpunosti je zadovoljio kriterije
za dodjelu druge Velik nagrade ANUBiHa za životno djelo u savremenoj arhitekturi Bosne i Hercegovine. Komisija je jednoglasno i sa
zadovoljstvom donijela odluku o dodjeli Nagrade, na černu mu članovi
Kornisije upučuju iskrene čestitke. |
| |
| ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ |
| Dva su arhitektonska ostvarenja u proteklom godisnjem
periodu 2006/2007. po mišljenju Komisije izuzetnih prostomih i oblikovnih
vrijednosti u dvije razlicite funkcionalne i namjenske kategorije,
na dva različita lokaliteta i nakon dužeg vremenskog raspona
standardne iii korektne produkcije kojom smo zaostajali u regionu,
bili razlogom da se autori oba graditeljska djela nagrade istovjetnom
i ravnopravnom Godisnjom nagradom ANUBiHa. U daljem radu
ove i budučih Komisija ovakav postupak ne bi trebao biti praksa i
pored toga sto je odluka o kojoj govorimo bila legitimna, jednoglasna
i pobudjivala zadovoljstvo i nadu u uspjesnu buduenost mladih
graditelja Bosne i Hercegovine. |
|
| ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ |
 |
| Objekat Gradske tržnice u Banja Luci, na kojem su po ideji
arhitekata Branislava Stojanoviea i Dalibora Bjelice izvrseni dogradnja i nadogradnja, izgradjenje 30-tih godina prošiog vijeka. Bio
je to jedan od dominantnih objekata kojima je Banja Luka kao sjedište
Vrbaske banovine dobija zavidnu gradsku urbanu i arhitektonsku
dimenziju. Gradska tržnica na rubu otvorenog strmog prostora
ispod Kaštela izgradjena je po funkcionalnim i higijenskim evropskim standardima
takvih objekata izmedju dva svjetska rata. |
 |
| Realizacijom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje objekat
Gradske tržnice postao je značajan oblikovni i sadržajni reper
u prostomoj strukturi najužeg gradskog centra. Ne radi se o reperu
proizašlom iz visine objekta ili staklenom opnom na fasadama već
odmjerenim oblikovanjem niskog objekta u ćemu ućestvuju prostori
namijenjeni razlićitim trgovaćkim potrebama i odmoru gradana, primjena
savremenih graditeljskih materijala, nove tehnologije gradenja
i uskladenom i reduciranom primjenom kolora. Zapravo, autori
nove Gradske tržnice uspjeli su ono ćemu su tezili arhitekti tokom dosadašnjih nastojanja izgradnjom standardnih staklenika i objekata
kao recidiva nekih ranijih graditeljskih manira. Arhitekti Stojanovic
i Bjelica su u tome uspjeli - misljenje je Komisije koja je odluku o
Nagradi donijela jednoglasno i sa zadovoljstvom ovim značajnim
iskorakom iz sivila i jednoličnosti naših gradova. |
 |
| |
| ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ |
| Arhitektonski tandem Dušan Jovanović i Zorica Penusliski
realiziranom idejom savremene obiteljske kuće u graničnoj zoni
sarajevskog amfiteatra uradili su ono što smo posljednje desetljeće u
poplavi nedostojne individualne izgradnje nakon rata u amfiteatru
- ocekivali koliko od naručilaca, gradjana Sarajeva, toliko i od
kolega kojima je pružena šansa da grade. Uradili su to na način arhitekata
sa nervom stvaranja, osječaja za ambijent i arhitektonskim
sIuhom za odnose i detalje pri formiranju vanjskih i unutarnjih prostora
malog formata. A pri tome su u potpunosti odbacili i pomisao
na "recept" o gradenju u naslijedjenom ambijentu, mimikrijsko oponasanje
u oblikovanju olakom i neodgovomom upotrebom detalja
neprimjerenih vremenu u kojem zivimo i stvaramo, niti su zatvorili
oći pred burnim razvojem arhitektonske misli danas. |
 |
 |
| Za takav stvaralački stav kolegice Penusliski i kolege
Jovanovica na relativno malom objektu na padini Vraca u odnosu na
sve ono što se svojim dimenzijama i uličnim dzambo renderinzima
nameće i obečava, te kuci, koja je pored toga sto je "pametna", oblikovna je tako da šalje poruku mladim arhitektima kojim putem se trebaju kretati
da bi ispunili svoje ambicije. Komisija je unisono glasala za presedan
u startu - za dodijelu Godisnje nagrade ANUBiHa i ovom arhitektonskom
timu za najuspjelije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i
Hercegovini u razdoblju 2006/2007. godini. |
 |
| U Sarajevu, 6. novernbar 2007. godine |
| |
| Predsjednik Komisije akademik Ivan Straus, arhitekt |
| Clan Komisije akademik Dzevad Hozo, likovni umjetnik |
| Clan Komisije profesor Rajko Mandie, arhitekt |
